DRAMA
DŽANDRLJIV MUŽ Rezervacija

Podeli sa prijateljima

DŽANDRLJIV MUŽ
foto: Miomir Polzović


DŽANDRLJIV MUŽ
foto: Miomir Polzović

DŽANDRLJIV MUŽ
foto: Miomir Polzović

DŽANDRLJIV MUŽ
foto: Miomir Polzović

DŽANDRLJIV MUŽ
foto: Miomir Polzović

DŽANDRLJIV MUŽ
foto: Miomir Polzović

DŽANDRLJIV MUŽ
foto: Miomir Polzović

DŽANDRLJIV MUŽ
foto: Miomir Polzović

LOKACIJA
Scena "Pera Dobrinović"

TRAJANJE
1sat(a) i 20minuta

IZVOĐENJA
24/02/12 u 19:30



Jovan Sterija Popović

DžANDRLjIV MUŽ
ili KOJA JE DOBRA ŽENA


Premijera: 4. mart 2005.

Režija i adaptacija
RADOJE ČUPIĆ

Scenograf
MARIJA KALABIĆ

Kostimograf
MARINA SREMAC

Muzika
MILOŠ JOVANOVIĆ

Lektor
dr LJILJANA MRKIĆ-POPOVIĆ

Koreograf
MIRJANA DROBAC

Inspicijent
Mirjana Radovanov

Šaptač
Milica Đukić-Rađenović

Majstor tona
Dragan Kurjakov

Majstor svetla
Miroslav Čeman
U L O G E
     
Maksim, marveni trgovac   
Radoje Čupić

Sofija, žena mu   
Jovana Stipić

Leposava, kći mu od prve žene
Milica Grujičić

Jevrem, penzionisani oficir   
Miroslav Fabri

Nikola, rukodelac   
Mihajlo Pleskonjić

Maga, Nikolina žena   
Olivera Stamenković

Mitar, kum Maksimov
Milovan Filipović

Svetozar, pisar i Sofijin srodnik
Milorad Kapor
 


O  P R E D S T A V I

ŠTA SE (SVE) KRIJE IZA STERIJINE KOMIKE
Nije nimalo slučajnost što je Džandrljiv muž svrstan među slabije Sterijine komade. I sam pisac je po svoj prilici nameravao da se vrati ovom komadu i temeljno ga preradi, jer ga za života, u prvobitnoj formi, nije objavio, a pristao je tek na jedno njegovo izvođenje (u beogradskom Pozorištu "Kod jelena", 6. novembra 1847). Napisan s namerom da uspostavi "poljuljanu bračnu ravnotežu" narušenu pojavom Zle žene, Džandrljiv muž samo u prvom svom delu funkcioniše kao komedija situacije, dok u drugom delu Sterija nije krio da piše tendencioznu raspravu sa ciljem da naspram naopake Sultane iz Zle žene postavi smešne rezone marvenog trgovca Maksima koji bi da, protivno vremenu u kojem stasava emancipovana žena, u svojim rukama zadrži uzde oca porodice uspostavljene po patrijarhalnim uzusima.
Premda pouzdano ne možemo da znamo zašto se Popović ipak nije još jednom pozabavio ovim "veselim pozorjem", da li u komad nije verovao, smatrajući da je situacija s njim beznadežna, ili je po dolasku u Beograd bio prezauzet, ostale njegove komedije nam pružaju dovoljno "materijala" na osnovu kojeg smo u stanju da Džandrljivog muža danas scenski "dočitamo" kao pozorišno duhovitu predstavu, te da u slojevima koji se nahode ispod rasprave na temu "Koja je dobra žena" prepoznajemo natruhe sterijanske ironije, ali i da s one strane smeha koji na sceni izazivaju smešni karakteri slutimo potrebu mudrog rezonera da nam predoči mračnu stranu sveta u kojem živimo.
Upravo na tragu tih slutnji u Srpskom narodnom pozorištu nastaje predstava Džandrljiv muž ili Koja je dobra žena . Radoje Čupić, iskusni glumac kada je u pitanju inscenacija Sterijinih komada, no i već oprobani reditelj, scenski razigrava Sterijin humor, rediteljski produbljuje i nadgrađuje situacije u kojima je Popović odveć veliki rezoner, sklon suvim, nimalo dramaturški potentnim raspravama, smišljajući efektna rešenja koja uistinu proizilaze iz karaktera konkretnih dramskih likova i otkrivajući šta se zapravo krije iza njihovih šematski uspostavljenih odnosa.
Pri tom, Čupić nema pretenzije da u analizi ode previše duboko, on ne kopa po podsvesti dramatis persona, niti pokušava da ih nasilno aktuelizuje u duhu našeg vremena i senzibiliteta ove epohe koja je raščistila sa svim iluzijama, pa i idejama braka i porodice kao temeljima društva, već ustupa prostor Sterijinom humoru, praveći pre svega duhovitu, razigranu predstavu.
Pa ipak, kada se na kraju sve srećno završi, kada "nezavisna komisija" proglasi pobednicu "konkursa" za idelanu ženu i, posredno, pokaže sav jad i svu bedu savršenog modela oca patrijarhalne porodice, Čupić se ni ne trudi da gledaoce svoje predstave oslobodi gorkog ukusa, ne skriva melanholiju, toliko tipičnu za Sterijino osećanje sveta, znajući da je upravo ona jedan od temeljnih ključeva za razumevanje ovog pisca kao našeg savremenika.

Aleksandar MILOSAVLJEVIĆ


I Z V O D I  I Z  K R I T I K A


"/.../ Pred nama se ukazala jedna skladna sasvim pozorišna i sasvim glumačka predstava - predstava trijumfa pozorišta i trijumfa glume kao takve... Lik muža - džandrljivog, ali i cicije i sumnjala i lokalnog porodičnog despota - atraktivno i komično i kritično igra odlični - pravi Histrionski glumac od mašte i talenta - Radoje Čupić koji je i režirao ovaj atraktivni montipajtonovski komad.
Bila je to jedna nepretnciozna predstava puna znanja i kreativne energije koja će veseliti i one na koje se odnosi i koje kritikuje. Svaka čast!"
Goran CVETKOVIĆ, Radio Beograd 2

Sponzori

Copyright © 1861-2010 SRPSKO NARODNO POZORIŠTE. Sva prava su zadržana. Ne kopirati bez dozvole.
Pozorišni trg 1, 21000 Novi Sad
++381 21 6621-411