Objavljeno:
2200
pregleda

In memoriam: Rastislav Varga, prvak Baleta Srpskog narodnog pozorišta u penziji

In memoriam: Rastislav Varga, foto: M. Polzović
U ponedeljak, 27. decembra 2021, na sceni „Jovan Đorđević“ u 15.00 časova, biće održana komemoracija povodom smrti Rastislava Varge, prvaka Baleta Srpskog narodnog pozorišta u penziji.

Varga Rastislav – baletski igrač (Bački Petrovac, 29. IX 1955 – Novi Sad, 20. XII 2021).

Završio je osnovnu školu i muzičku gimnaziju u Novom Sadu. Istovremeno je pohađao Pozorišnu školu – Baletski odsek: prvih šest razreda u klasi S. Živanac, a završna dva u klasi LJ. Mišić, kod koje je i diplomirao 1973. U sezoni 1974/75. Dobitnik je stipendije za desetomesečno usavršavanje za baletskog igrača u Lenjingradskoj baletskoj školi im. Vaganove (Leningradskoe akademičeskoe horeografičeskoe učiliщe im. A. Я. Vaganovoй) u klasi Jurija Ivanoviča Umrihina. Baletskom ansamblu SNP, čiji je bio i stipendista, pripada od 1. VI 1973; solista je postao 1979, a prvak 1983. Već na diplomskom koncertu pokazao je svoj potencijal baletskog igrača i igračku figuru za koju je M. H. Frangopulo iz Lenjingradske baletske škole rekla: „E, to je prinčevska figura“. Dakle, prinčevskog izgleda, odnegovanog manira, tehnički spreman, pouzdan kao partner, postaje nosilac glavnih uloga baletskog repertoara. Još kao učenik učestvuje u predstavama Baleta SNP (Ščelkunčik 1968/69), a solo-ulogu dobija u baletu Vila lutaka (Uličar) 1972. Već 1974, sa svojom istoklasnicom, članicom Baleta J. Sremac (v), predstavlja Novi Sad na koncertu mladih u Ljubljani. Partneri još iz škole, oni su svoj uspeh (sa diplomskog koncerta) ponovili izvodeći Seljački duet (Pas de deux) iz I čina baleta Žizela, koji su igrali i u okviru predstave na sceni SNP. Sa istom partnerkom V. je bio učesnik Susreta baletskih umetnika Jugoslavije u Ljubljani 1984, kada su nastupili sa odlomcima iz baleta Šopenijana, ponovivši to i u Mariboru.

Kroz veća sola različita po karakteru, tehničkim zahtevima i stilskim odlikama (Igrači Ritornela – Otelo, Tatarin – Polovecke igre i dr.) stiže do glavne uloge u baletu Petar Pan (1975) koreografa V. Kostić. Pomalo zatečen, ali uz iskusnu parnerku B. Njegovan, uspešno kreće putem soliste. Predodređen za lirski fah, Princa Zigfrida (Labudovo jezero) igra u dve verzije, kod dva koreografa (V. Bokadoro 1981; Sergejev-Dudinskaja 1985). Potvrdio se u karakternom žanru, ispoljio dar za komično. Za ulogu Alena (Vragolanka), koreografa. I. Otrina, dobija godišnju nagradu SNP 1986. Među najboljim ostvarenjima mu je uloga Pesnika u baletu Balada o mesecu lutalici D. Radića (1985), k-grafa S. Pervana. Učesnik je Baletskih večeri u Splitu (sa B. Njegovan), te Susreta baletskih umetnika Jugoslavije u Ljubljani (sa J. Sremac). Sa predstavama iz repertoara SNP gostovao je širom SFRJ i van zemlje (Italija, Mađarska, Rumunija). Na TV je učestvovao sa igračkim numerama i u realizaciji baleta Balada o mesecu lutalici. Iz SNP je otišao u penziju 10. X 2009.

Supruga mu je dugogodišnja članica operskog Hora SNP Jelena V. rođ Bašić.

Uloge: Amor (Silvija), Lopov, Tomi (Pipi Duga Čarapa), Merkucije (Romeo i Julija), Bolero, Mladić (Rapsodija u plavom), Tri mladića, Ljubavni parovi (Amerikanac u Parizu), Farios, Jelen, Vojnici pljačkaši (Teuta), Seljaci (Trorogi šešir), Toni, Bernard (Priča sa Zapadne strane), Klaudio (Ljubav za ljubav), Marko (Ohridska legenda), Grof Albert (Žizela), Loengrin (Vagnerijana), Pas de deux (Korsar), Mazurka, Valcer (Silfide), Prvi kadet, Perpetuum mobile (Bal kadeta), Franc (Kopelija), Manuel (Don Kihot), Kolen, Alen (Vragolanka).

Iz Enciklopedije SNP-a

Podeli